
„Brisel će preći Rubikon. Počinje pismeno glasanje koje će izazvati nepopravljivu štetu uniji.
Tema su zamrznuta sredstva Rusije koja su do sada bila predmet glasanja članica unije na svakih šest meseci, što je vodilo jednoglasnoj odluci.
Brisel jednim potezom pera, ukida zahtev za jednoglasnost, što je očigledno protivzakonito. Lideri Evrope time sebe stavljaju iznad zakona. To je onda diktatura Brisela”, ovako je mađarski premijer Viktor Orban juče ujutro kritikovao manevre kojima je nekoliko sati kasnije Evropska komisija (EK) izdejstvovala „vrlo kvalifikovanom većinom” ambasadora stalnih predstavnika članica EU, da, barem kako sada stvari stoji, stekne ovlašćenja da trajno zadrži kontrolu nad 210 milijardi ruskog novca na računima širom unije.
Da bi izbegla zabrinutosti Belgije, gde na računima „Juroklira” leži oko 190 milijardi sredstava Centralne banke Rusije, Komisija je iz svog konačnog predloga uklonila sve odredbe koje se odnose na, u Briselu priželjkivani, kreditni aranžman prema Ukrajini.
Potom su ambasadori, izaslanici članica EU, pozivajući se na ekonomski vanrednu situaciju „usaglasili revidiranu verziju predloga (o „totalnoj kontroli” ruskih milijardi položenih u EU) po članu 122” (Povelje). A zatim pokrenuli pismenu proceduru za formalno usvajanje njihove odluke donete „vrlo jasnom većinom” koja je trajala više sati.
Pismeno izglasavanje bi značilo da je Brisel Ursule fon der Lajen zanemario višestruka upozorenja MMF-a, Evropske centralne banke (ECB) i valutnih berzi da „ne dira” ruska suverena sredstva. Jednako kao i nedavni signal američkog predsednika Donalda Trampa Evropljanima „da budu vrlo pažljivi” kada je u pitanju taj ruski novac.
Istovremeno, unutar EU protivnici briselskog otimanja ruskih milijardi više su nego rečiti.
„To je krađa. To je novac zemlje sa kojom nismo u ratu. To je kao da uđete u (nečiju) ambasadu, izvučete odatle sav nameštaj i prodate ga”, opisao je belgijski premijer Bart de Vever.
Inače, „brzopotezno” preinačenje ključnog principa usvajanja odluka članica EU, izvedeno je iz najmanje dva razloga. Jedan koji spominju zvaničnici u Briselu, jeste da se na (završnom ovogodišnjem) samitu lidera članica EU 18. decembra izbegne izgledni veto Viktora Orbana i „možda još ponekog”. Finansijski plan EU za Ukrajinu je inače ključna tema tog predstojećeg skupa, već sad neizvesnog i veoma nepredvidivog toka i ishoda.
Koliko juče, slovački premijer Robert Fico najavio je da na samitu 18. decembra „ni pod kojim uslovima” neće podržati predlog EK o „zajmu za reparacije” Ukrajini oslonjenog na korišćenje blokiranih ruskih milijardi. „EU strategija povodom konflikata (u Ukrajini) je pogrešna i nefikasna, nastavak rata je besmisleno ubijanje bez jačanja pozicije Ukrajine u slučaju mirovnih razgovora”, istakao je Fico.
U međuvremenu, drugi vrlo verovatno motiv za ovakvo finansijsko-političko ponašanje Evropske komisije i „koalicije voljnih” u Evropi može se naslutiti iz najnovije preporuke nemačkog kancelara Fridriha Merca šefu Bele kuće Donaldu Trampu. Naime, Merc je pred eventualni mirovni dijalog Evropljana sa Amerikancima ovog vikenda (u Parizu ili možda Berlinu), Trampu u telefonskom razgovoru savetovao da ne radi na mirovnom sporazumu za Ukrajinu „preko glave Evrope”, preneo je londonski „The Financial Times”.
Merc je tokom zajedničkog video-poziva sa Trampom, šefom Jelisejske palate Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom istakao „važnost uključenosti Evrope u razgovore sa Rusijom o temama od ključnog značaja za dugoročnu bezbednost kontinenta”, navodi ostrvski dnevnik.
Da li je Evropska komisija izraženom spremnošću da trajno zabrani bilo kakve transakcije sa zamrznutim ruskim sredstvima na teritoriji EU, sebi prisilno izboksovala učešće u pregovorima u kojima je inače prilično skrajnuta, ostaje da se vidi.
Centralna banka Rusije (CBR) juče nije imala dilemu. Reagujući po prvi put na planove EK da iskoristi njen novac za „zajam za reparacije” Ukrajini, CBR je navela da će „bilo kakvo direktno ili indirektno korišćenje njenih sredstava” biti protivno međunarodnim zakonima „uključujući i princip suverenog imuniteta sredstava”. Istom prilikom CBR je najavila da će „bezuslovno osporiti” sve radnje koje vode do neovlašćenog korišćenja njene imovine „kod svih raspoloživih nadležnih organa” i da će tražiti sprovođenje rezultirajućih sudskih odluka u državama članicama UN.
Ubrzo potom Centralna banka Rusije je u sledećem saopštenju najavila da podnosi tužbu Moskovskom arbitražnom sudu protiv belgijskog depozitara „Juroklira” zbog njegovih „nezakonitih radnji”. U svojoj tužbi, CBR traži nadoknadu za gubitke koje je, kako tvrdi, pretrpela. „Radovima depozitara ’Juroklira’, CB Rusije naneta je šteta, koja proizilazi iz njene nemogućnosti da raspolaže novčanim sredstvima i hartijama od vrednosti”, navodi se u saopštenju.
Belgijskom „Jurokliru” povereno je inače više od 40.000 milijardi evra sredstava suverenih i drugih poverenika sa svih strana sveta.
Kolikoj potencijalnoj šteti je Brisel spreman da izloži homogenost EU, kredibilitet evra, Evropske centralne banke i „Juroklira” kao i budućnost transatlantskih odnosa povodom svoje odlučnosti da se nađe Ukrajini „dokle god i koliko god treba” velika je zagonetka u ovom trenutku.
Politika
Borba Info Vesti