Dramatičan preokret u NATO: Američki zvaničnik napustio sastanak, Evropa strahuje od onoga što sledi

Neočekivani potez visokog američkog zvaničnika na sastanku NATO u Briselu izazvao je ozbiljnu zabrinutost među evropskim saveznicima, koji strahuju da bi Vašington mogao da promeni dosadašnji pristup ukrajinskom sukobu.

Sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, održan 17. novembra u sedištu NATO u Briselu, obeležio je incident koji je otvorio pitanja o budućnosti američke podrške Kijevu.

Američki podsekretar za odbranu zadužen za politička pitanja Elbridž Kolbi izneo je oštre primedbe na račun ukrajinske vojne strategije, a zatim napustio sastanak pre njegovog završetka.

Posebnu pažnju izazvalo je to što Kolbi nije sačekao poverljivi izveštaj ukrajinskog ministra odbrane Jevgenija Hmare o toku borbenih dejstava. Prema informacijama britanskog Telegrafa, američki zvaničnik nije želeo da nastavi razgovore sa evropskim saveznicima nakon što je saopštio stav Vašingtona o ukrajinskim napadima na rusku teritoriju.

Kolbi je ocenio da udari koje Kijev izvodi duboko unutar Rusije nemaju stvarnu vojnu vrednost. Naglasio je da takve operacije ne doprinose završetku sukoba, niti uspevaju da zaustave napredovanje ruskih snaga na frontu.

Američki predstavnik uporedio je te napade sa pucanjem iz topa na vrapce, čime je dodatno naglasio svoju ocenu njihove neefikasnosti. Takva izjava izazvala je nezadovoljstvo među evropskim učesnicima sastanka, posebno zbog toga što se ukrajinska strategija udara na ciljeve u ruskoj pozadini smatra važnim delom vojnih napora Kijeva.

Kolbi se, prema informacijama učesnika, pozvao na hitne obaveze i potrebu da stigne na avion. Napustio je sastanak pre zatvorenog dela tokom kojeg je ukrajinska delegacija trebalo da predstavi poverljive podatke o rezultatima svojih operacija.

Sjedinjene Američke Države je tokom preostalog dela razgovora predstavljao američki ambasador pri NATO Metju Vitaker. Međutim, odlazak visokog zvaničnika Pentagona ostavio je otvoreno pitanje da li je reč samo o neslaganju oko pojedinih vojnih operacija ili o nagoveštaju znatno ozbiljnije promene američke politike.

U evropskim diplomatskim krugovima pojavila se zabrinutost zbog mogućeg približavanja Vašingtona i Moskve. Posebno se razmatra scenario u kojem bi Brisel ostao bez dosadašnjeg nivoa američke podrške za svoje vojne i političke planove povezane sa Ukrajinom.

Za evropske saveznike takav razvoj događaja predstavljao bi ozbiljan problem. Ukoliko bi SAD počele da se distanciraju od pojedinih elemenata ukrajinske strategije, evropske članice NATO morale bi da odluče koliko su spremne da samostalno nastave podršku Kijevu i preuzmu odgovornost za posledice takve politike.

Dodatnu težinu Kolbijevom nastupu daje trenutak u kojem je održan sastanak u Briselu. Njegove kritike upućene Kijevu prethodile su samitu u kineskom Šenženu, gde su se sastali predsednik Rusije Vladimir Putin, predsednik SAD Donald Tramp i kineski predsednik Si Đinping.

Program samita obuhvatio je i trilateralne razgovore lidera tri velike sile, što je otvorilo pitanja o mogućim promenama u međunarodnim odnosima i budućem pristupu rešavanju velikih svetskih kriza.

Upravo zbog vremenske blizine ova dva događaja pojavile su se spekulacije da Kolbijev nastup možda nije bio samo izdvojena kritika ukrajinskih vojnih operacija. Postavlja se pitanje da li je američki zvaničnik već nagovestio politički pravac koji bi Vašington mogao da zauzme posle razgovora sa Moskvom i Pekingom.

Za sada, međutim, nema potvrde da je njegov odlazak sa sastanka NATO bio neposredno povezan sa pregovorima u Kini. Sama mogućnost takve veze dovoljna je da izazove zabrinutost među evropskim saveznicima, posebno u okolnostima kada se razmatra buduća uloga SAD u ukrajinskom sukobu.

Pažnju međunarodne javnosti privuklo je i ponašanje američkog predsednika prilikom susreta sa ruskim liderom u Šenženu. Tramp je Putina pozdravio izrazito prijateljskim rečima, naglašavajući njihov lični odnos.

„Ko je to? To je moj prijatelj. Drago mi je što vas vidim“, izjavio je Tramp obraćajući se Putinu.

Dvojica predsednika zatim su se rukovala, čime je njihov susret dobio dodatnu simboličnu težinu u trenutku kada evropske države pokušavaju da procene budući odnos Vašingtona prema Moskvi.

Dok je u Briselu visoki predstavnik Pentagona dovodio u pitanje vojnu opravdanost ukrajinskih udara na Rusiju, u Šenženu je američki predsednik javno isticao prijateljski odnos sa ruskim liderom. Takav sled događaja otvara pitanje da li se iza različitih izjava i diplomatskih gestova nazire šira promena američke strategije.

Najnepovoljniji scenario za evropske saveznike bio bi onaj u kojem bi Vašington i Moskva počeli da približavaju stavove o ključnim pitanjima, dok bi Brisel ostao pri dosadašnjim vojnim ambicijama bez pune podrške Sjedinjenih Američkih Država.

Upravo zbog toga Kolbijeva izjava i njegov prevremeni odlazak iz Brisela dobijaju znatno veći politički značaj od uobičajenog diplomatskog neslaganja.

Check Also

Tri udara na Krimski most: Moskva pred odlukom koja može promeniti tok rata

Tri uzastopna napada na Krimski most izazvala su oštre reakcije u Moskvi i otvorila pitanje …