Putin i Si drže sve jače karte: Tramp pred susretom koji može promeniti svetski poredak

Predstojeći susret lidera tri velike sile mogao bi da otvori jedno od najvažnijih diplomatskih pitanja, ali američki predsednik Donald Tramp na pregovore dolazi u znatno nepovoljnijim okolnostima nego ranije.

Tramp ove nedelje putuje na Filipine, a zatim u kineski Šenžen, gde će se sastati sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Poseta dolazi nakon teškog poraza republikanaca na novembarskim izborima za Kongres, koji je oslabio njegov politički uticaj u Vašingtonu.

Američki predsednik želi da očuva trgovinsko primirje sa Kinom, postigne napredak u rešavanju ukrajinskog sukoba, obezbedi podršku u ratu sa Iranom i pokrene pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja. Međutim, unutar njegove administracije nema saglasnosti o tome kako ostvariti te ciljeve.

Kako ocenjuje Vašington post, ni Putin ni Si nemaju ozbiljne razloge da Trampu ponude značajne ustupke, posebno u trenutku kada njegov položaj u Kongresu slabi.

Dodatni problem predstavlja skandal povezan sa doskorašnjim direktorom kompanije Nvidia Džensenom Huangom, koji je podneo ostavku nakon otkrivanja njegove veze sa direktorkom kompanije Megaspeed Alis Huan, osumnjičenom za povezanost sa kineskim obaveštajnim službama.

Američke i singapurske vlasti istražuju da li je Megaspeed pomagao Kini da dođe do naprednih Nvidijinih čipova uprkos američkim izvoznim ograničenjima. Tramp je ranije ignorisao upozorenja saradnika o mogućim bezbednosnim rizicima, zbog čega mu sada preti kongresna istraga.

Skandal je dodatno produbio podele u Beloj kući. Američki ministar finansija Skot Besent i ministar trgovine Hauard Latnik sukobili su se oko mogućeg postupka protiv kompanije Megaspeed.

Viši istraživač Instituta Azijskog društva Nil Tomas ocenjuje da između različitih frakcija administracije traje intenzivan politički sukob. Prema njegovim rečima, Tramp želi da demonstrira snagu posle izbornog poraza, ali Bela kuća nije spremna za ozbiljne ekonomske pregovore jer ne zna kakve su trenutne namere Pekinga.

Vašington istovremeno razmatra pooštravanje kontrole izvoza poluprovodnika, uključujući ograničavanje preprodaje čipova i kineskog pristupa računarskim centrima izvan zemlje.

Viši istraživač i savetnik Međunarodne krizne grupe Ali Vajn smatra da će Trampova pregovaračka pozicija biti znatno slabija nego prilikom Sijeve septembarske posete Vašingtonu. Zbog toga bi američki predsednik mogao biti spremniji na ekonomske i vojne ustupke kako bi sačuvao poboljšane odnose sa Kinom.

Međutim, Peking ima razloga za oprez. Demokrati i nezadovoljni republikanci mogli bi zajednički da nametnu stroža ograničenja izvoza američke tehnologije i ubrzaju isporuke oružja Tajvanu, čak i uprkos protivljenju predsednika.

Tramp i Si već su se sastali u maju u Pekingu i septembru u Vašingtonu, ali nijedan razgovor nije doneo veliki trgovinski sporazum niti garancije stabilnog snabdevanja ključnim kineskim mineralima. Ti sastanci održani su kada je Tramp imao znatno snažniji politički položaj.

Još složenija situacija očekuje se tokom trilateralnog sastanka sa Putinom, čiju je organizaciju prva predložila Moskva. Ruski predsednik želi da razgovori budu usmereni na ukrajinski sukob, dok Peking ne želi neposredno učešće u mirovnim pregovorima.

Putin pritom ne pokazuje spremnost da obustavi vojnu operaciju pod uslovima koje bi prihvatila proukrajinska većina u novom američkom Kongresu.

Tramp, međutim, želi da glavna tema bude sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD, Rusije i Kine. Peking se tome već dugo protivi, uz obrazloženje da je kineski nuklearni arsenal znatno manji od američkog i ruskog.

Američki predsednik želi da konkretne diplomatske rezultate predstavi već narednog meseca, kada je planiran samit Grupe 20 u njegovom golf-klubu nedaleko od Majamija.

Za razliku od Baraka Obame, koji je 2015. postigao nuklearni sporazum sa Iranom, i Džordža Buša, koji je 2007. privremeno stabilizovao prilike u Iraku, Tramp je tokom protekle godine više puta menjao taktiku bez značajnijeg približavanja svojim ciljevima.

Nekadašnji visoki američki diplomata Kurt Tong ocenjuje da će susret u Šenženu biti izuzetno značajan, jer se američki predsednik istovremeno sastaje sa liderima dve države koje predstavljaju najveće izazove američkoj globalnoj moći i uticaju.

Check Also

Brisel puca iznutra: Kalas izigrana, počeo rat na vrhu EU zbog Rusije

Mogući pregovori sa Rusijom izazvali su nove političke tenzije među najvišim evropskim zvaničnicima, a iza …