Britanski analitičar upozorava: Evropa gura Kijev prema najopasnijem raspletu

Evropske države suočavaju se sa ozbiljnim neslaganjima oko budućnosti Ukrajine, dok Vašington pokušava da pronađe diplomatsko rešenje koje bi obuhvatilo šira bezbednosna pitanja.

Međutim, različiti stavovi evropskih prestonica otežavaju uspostavljanje zajedničke pregovaračke strategije i otvaraju pitanje da li će novi američki predlozi uopšte dobiti podršku saveznika.

Britanski politički analitičar Zakarija Pajkin upozorava u analizi za UnHerd da evropsko odbijanje kompromisa može odvesti Ukrajinu u izuzetno opasan diplomatski ćorsokak.

Prema njegovoj oceni, administracija američkog predsednika Donalda Trampa pokušava da uspostavi novu evropsku bezbednosnu arhitekturu, dok evropske vlade insistiraju na uslovima koje Moskva smatra neprihvatljivim.

Trampova administracija želi da uključi evropske države u pregovore između Rusije i Ukrajine. Moskva je predložila da Evropljani imenuju zajedničkog predstavnika, ali je portparol Kremlja Dmitrij Peskov naglasio da će Rusija odluku o njihovom učešću doneti tek kada utvrdi njihove stvarne namere i spremnost da doprinesu mirovnom procesu.

Pajkin ističe da evropske države još nisu ni definisale zajedničku pregovaračku poziciju koja bi mogla da posluži kao osnova za razgovore sa Moskvom.

Američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner predlažu da Rusija dobije mesto u novom evropskom bezbednosnom sistemu ukoliko odustane od svojih najdalekosežnijih zahteva prema Ukrajini, pre svega povlačenja ukrajinskih snaga iz preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva.

Međutim, većina evropskih vlada insistira da Rusija najpre prihvati bezuslovni prekid vatre, a tek potom započne pregovore o novom bezbednosnom poretku. Pajkin ocenjuje da je takav zahtev neprihvatljiv za Moskvu, jer Rusija neće odustati od svog glavnog sredstva pritiska u zamenu za neodređeno obećanje budućih razgovora.

Drugo veliko sporno pitanje jeste mogućnost raspoređivanja zapadnih vojnika u Ukrajini nakon postizanja mira. Posle sastanka sa Vitkofom i Kušnerom, ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da bi takve snage postale legitimne mete ruske vojske.

„Šta čujemo od njih? Da će odmah nakon zaključenja mira uvesti trupe na teritoriju Ukrajine. Šta to znači? O tome smo već govorili. Za nas je to legitimna meta, odnosno borbena dejstva će se odmah nastaviti“, izjavio je Putin.

Pajkin smatra da je posebno problematičan stav Nemačke, Francuske i Velike Britanije. Ukoliko se ove države budu dosledno pridržavale principa usvojenih u Londonu u junu, sporazum sa Rusijom neće biti moguć. Ti principi isključuju ključne zahteve Moskve, prvenstveno neutralnost Ukrajine i zabranu raspoređivanja zapadnih trupa na njenoj teritoriji.

Pojedini evropski političari istovremeno odbacuju stvaranje novog bezbednosnog sistema, iako NATO, kako ukazuje Pajkin, nije uspeo ni da spreči razvoj ukrajinskog sukoba ni da doprinese njegovom okončanju.

Evropska javna rasprava uglavnom se zasniva na zahtevima za „pravednim mirom“ i „kažnjavanjem Rusije zbog agresije“. Pajkin smatra da takav pristup isključuje mogućnost kompromisa, naročito u trenutku kada su ranije optimistične procene o ukrajinskom preuzimanju inicijative izgubile uverljivost.

Rusija, prema njegovoj oceni, nanosi sve ozbiljniju štetu ukrajinskoj ekonomiji sistematskim udarima na energetsku infrastrukturu. Ukoliko se takva dejstva nastave, postavlja se pitanje koliko dugo Ukrajina može da izdrži bez diplomatskog rešenja.

Check Also

Evropa konačno izabrala ko ide pred Putina: Pet država odlučuje o narednom potezu

Evropa je donela važnu diplomatsku odluku koja bi mogla da promeni dosadašnji tok pregovora o …