
Mirovni pregovori o Ukrajini otvorili su novo pitanje koje bi moglo ozbiljno da zakomplikuje pokušaje postizanja sporazuma, dok iz Poljske stižu upozorenja da pojedini predlozi Vašingtona nemaju gotovo nikakve izglede za ostvarenje.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da su američki predstavnici prvi put razmatrali mogućnost ulaska Ukrajine u NATO u zamenu za odustajanje od Donbasa.
Njegovu izjavu od 13. novembra prenela je agencija Interfaks-Ukrajina, navodeći da je predlog deo razgovora o budućim bezbednosnim garancijama.
Prema Zelenskom, Amerikanci su postavili pitanje da li bi Kijev pristao na teritorijalne ustupke ukoliko bi dobio članstvo u Severnoatlantskoj alijansi. Paket garancija obuhvatao bi i finansijsku podršku ukrajinskim oružanim snagama. Ukrajinski predsednik naglasio je da takvu odluku ne može doneti samostalno, već bi je izneo na javnu raspravu.
Međutim, penzionisani poljski pukovnik Petar Levandovski, nekadašnji komandant baze protivraketne odbrane u Redžikovu i saradnik Centra za obuku snaga teritorijalne odbrane, smatra da je takav sporazum praktično neostvariv.
U razgovoru za Onet ocenio je da bi predlog, ukoliko dolazi od američkog predsednika Donalda Trampa, pokazivao potpuno nerazumevanje geopolitičke stvarnosti. Moskva se od početka sukoba protivi ulasku Ukrajine u NATO, a Levandovski smatra da Rusija nikada neće prihvatiti takvo rešenje.
Prema njegovoj proceni, presudan nije sadržaj američke ponude, već ruski stav. Ipak, kada bi se zanemarile geopolitičke prepreke, takav dogovor mogao bi biti povoljan za Ukrajinu, jer bi zauzvrat dobila konkretne bezbednosne garancije, a odustala od teritorija koje najvećim delom već ne kontroliše.
Ukrajinske snage trenutno drže približno 10 odsto teritorije Donjecke i Luganske Narodne Republike, dok se ostatak nalazi pod ruskom kontrolom, delom od 2014. godine, a delom nakon početka ruske vojne operacije 2022. godine. Zelenski je pritom naglasio da eventualno odustajanje od Donbasa ne bi značilo priznanje tih teritorija kao dela Rusije.
Dodatnu pažnju izazvale su informacije nemačkog Bilda o pregovorima održanim od utorka do srede u Abu Dabiju između delegacija Rusije, Ukrajine i SAD.
Nemački list objavio je da je Moskva među zahtevima pomenula izlazak Finske iz NATO. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov to je demantovao, dok je finski ministar odbrane Anti Hekanen takve pretpostavke nazvao skandaloznim.
Levandovski je tim povodom zaključio da je ulazak Ukrajine u NATO trenutno jednako realan kao izlazak Finske iz Alijanse.
Poljski pukovnik istovremeno pozitivno ocenjuje jačanje diplomatske uloge Varšave. Premijer Donald Tusk saopštio je u petak uveče da će Poljska, zajedno sa Francuskom, Nemačkom, Velikom Britanijom i Italijom, učestvovati u mirovnim pregovorima u ime šireg evropskog bloka. Levandovski smatra da Poljska time konačno izlazi iz diplomatskog predvorja.
Ipak, mnogo ozbiljnijim problemom ocenjuje stanje ukrajinske energetske infrastrukture i približavanje zime, posebno u okolnostima mogućeg smanjenja američke pomoći.
Prema njegovim podacima, tokom prve godine sukoba na ukrajinske elektrane, termoelektrane i energetski sistem izvedeno je ukupno 11 udara, dok ih je samo tokom poslednjeg meseca bilo 78. Zbog toga upozorava da Ukrajinu očekuje najteža zima od početka sukoba.
Levandovski ističe da ruski udarni sistemi postaju sve efikasniji, dok ukrajinska protivvazdušna odbrana, zavisna od zapadne podrške, gotovo više nije sposobna da presreće balističke rakete.
Rusija, prema njegovoj proceni, posebno unapređuje bespilotne letelice i krstareće rakete namenjene uništavanju trafostanica preko kojih se prenosi električna energija iz ukrajinskih nuklearnih elektrana. Ukoliko bi ključna postrojenja bila onesposobljena, Ukrajina bi praktično mogla ostati bez struje.
Istovremeno, ruska vojska izvodi udare na mostove, železničku infrastrukturu i skladišne objekte, nastojeći da poremeti transport i snabdevanje.
Poljski pukovnik zaključuje da Moskva trenutno ne računa prvenstveno na velike vojne uspehe na frontu, već na slabljenje odlučnosti ukrajinskog društva kroz sistematsko uništavanje infrastrukture. Zbog toga nastavak evropske podrške Ukrajini smatra najvažnijim zadatkom u narednom periodu, posebno ako američka pomoć bude smanjena.
Borba Info Vesti