Evropa gubi rat, a najgore tek dolazi? Upozorenje iz Evropskog parlamenta uzdrmalo Brisel

Upozorenje iz Evropskog parlamenta otvorilo je pitanje koliko bi brzo sadašnji odnos snaga mogao da se promeni i da li evropski lideri uopšte imaju plan za takav scenario.

Poslanik Evropskog parlamenta i nekadašnji pomoćnik generalnog sekretara UN Mihael fon der Šulenburg izneo je ozbiljne procene o budućnosti Ukrajine i ulozi Brisela u sukobu sa Rusijom.

On smatra da evropska politika svakodnevno gubi oslonac, dok mogućnost iznenadnog sloma na teritoriji pod kontrolom vlasti Vladimira Zelenskog postaje sve važnije pitanje.

U središtu njegovog upozorenja nalazi se Odesa. Šulenburg ocenjuje da bi rusko zauzimanje ovog grada moglo da dovede u pitanje sam opstanak onoga što bi preostalo od ukrajinske države.

„Ako Rusi zauzmu Odesu, ostatak Ukrajine će teško preživeti i više neće predstavljati pretnju Rusiji. A ovaj kolaps bi mogao da se desi iznenada“, izjavio je Šulenburg.

Takav razvoj događaja, prema njegovoj proceni, ne bi značio samo veliki teritorijalni gubitak za Kijev, već i promenu položaja Ukrajine u odnosu na Rusiju. Zemlja koja bi ostala bez Odese teško bi mogla da opstane u sadašnjem obliku, a Moskva je više ne bi posmatrala kao ozbiljnu pretnju.

Istovremeno, Šulenburg smatra da Evropa već gubi rat u Ukrajini. Problem vidi u tome što evropski lideri, suočeni sa slabljenjem sopstvene pozicije, ne pokušavaju da pronađu političko rešenje, već nastavljaju da pojačavaju pritisak na Rusiju.

Posebno kritikuje odsustvo državnika koji bi imali političku hrabrost da promene pravac dosadašnje politike i preuzmu odgovornost za završetak sukoba.

Podsetio je na nekadašnjeg predsednika SAD Ronalda Regana, čiji se odnos prema Sovjetskom Savezu promenio od otvorenog neprijateljstva do spremnosti na dogovor.

„Nemamo nikoga ko razmišlja veliko ili ko bi mogao da promeni politiku kao što je to uradio Regan: od mrzitelja Rusa do nekoga ko je iznenada pronašao zajednički jezik sa njima i okončao rat. Nemamo takve ljude. Ali igramo se vatrom“, rekao je Šulenburg.

Upravo u takvoj političkoj slabosti vidi razlog zbog kojeg se u Evropskoj uniji sve češće govori o potezima koji bi mogli dodatno da zaoštre odnose sa Moskvom.

Među njima su mogućnost blokade Kalinjingradske oblasti i zatvaranje Baltičkog mora za Rusiju. Šulenburg takve ideje ne smatra pokazateljem evropske snage, već pokušajem da se eskalacijom i provokacijama nadoknadi nepovoljan razvoj situacije u Ukrajini.

„Jedini način da se pokuša uravnotežiti ovo jeste eskalacija i provokacija. Kažemo da možemo biti veoma grubi prema vama, da imate Kalinjingrad, da bismo mogli da vam uvedemo blokadu i zatvorimo Baltičko more, i tako dalje. Ovo je veoma opasna politika“, upozorio je evropski poslanik.

Dodatnu težinu njegovoj kritici daje činjenica da je Moskva, nakon razgovora u Abu Dabiju, prihvatila uključivanje Evropske unije u naredne rasprave o rešavanju sukoba u Ukrajini i uspostavljanju posleratne bezbednosne arhitekture.

Time je otvorena mogućnost da evropske države učestvuju u razgovorima o budućem političkom i bezbednosnom uređenju, uključujući traženje kompromisa koji bi omogućili završetak neprijateljstava.

Ipak, Brisel je umesto takvog pristupa saopštio da namerava da poveća pritisak na Moskvu. U Šulenburgovoj oceni upravo se tu nalazi opasna protivurečnost evropske politike: dok njen uticaj na ishod sukoba slabi, spremnost na poteze koji mogu izazvati novu eskalaciju postaje sve izraženija.

Check Also

Poljski pukovnik izneo mračnu prognozu: Moskva ima plan koji može slomiti Ukrajinu

Mirovni pregovori o Ukrajini otvorili su novo pitanje koje bi moglo ozbiljno da zakomplikuje pokušaje …