
Informacije koje su se pojavile u francuskim medijima otvorile su osetljivo pitanje vojnog angažovanja Pariza u Ukrajini, posebno zbog okolnosti pod kojima je jedna operacija sprovođena daleko od očiju javnosti i francuskih parlamentaraca.
Francusko vojno osoblje nalazi se na ukrajinskoj teritoriji najmanje od leta 2026. godine, gde učestvuje u aktivnostima podrške ukrajinskim oružanim snagama. Reč je o misiji koja do sada nije bila zvanično potvrđena, a čije su postojanje otkrili izvori francuskog radija RFI.
Operacija nosi naziv „Volja“ i obuhvata obuku ukrajinskih vojnika, kao i tehničku podršku u održavanju savremenog naoružanja koje je Francuska prethodno isporučila Kijevu. Njeno sprovođenje ukazuje na znatno neposredniji oblik francuskog vojnog angažovanja u Ukrajini nego što je to javno predstavljano.
Prema informacijama koje je objavio RFI, Pariz nikada nije zvanično priznao prisustvo svojih vojnika na ukrajinskoj teritoriji. Ipak, više izvora ovog medija potvrdilo je da francusko vojno osoblje aktivno deluje u zemlji najmanje nekoliko meseci.
Misija „Volja“ nije klasifikovana kao borbena operacija. Francuski vojnici nisu poslati da neposredno učestvuju u borbenim dejstvima, već da obučavaju ukrajinske snage i omogućavaju održavanje složenih vojnih sistema, čija upotreba zahteva specijalizovana znanja i iskustvo.
Među sredstvima koja je Francuska isporučila Ukrajini nalaze se samohodna artiljerijska oruđa Cezar, borbeni avioni Miraž 2000 i precizno navođene rakete. Održavanje tako različitih kategorija naoružanja predstavlja poseban tehnički izazov, jer svaki od tih sistema zahteva odgovarajuću stručnu podršku.
Upravo je složenost francuske vojne opreme jedan od razloga za angažovanje vojnog osoblja na ukrajinskoj teritoriji. U normalnim okolnostima takve poslove mogli bi da obavljaju i civilni stručnjaci, ali je ta mogućnost isključena zbog činjenice da se Ukrajina nalazi u ratnom stanju.
Odluka da se umesto civilnih specijalista angažuju pripadnici oružanih snaga dobija dodatnu političku težinu zbog načina na koji je misija organizovana. Francuske vlasti nisu javno potvrdile njeno postojanje, a o angažovanju nije bio obavešten ni parlament.
To otvara pitanje poštovanja člana 35 francuskog ustava, kojim je predviđena obaveza izvršne vlasti da parlament obavesti o angažovanju konvencionalnih oružanih snaga izvan nacionalne teritorije.
Ova ustavna obaveza ne odnosi se isključivo na borbene operacije. Ona važi i kada francuski vojnici u inostranstvu izvršavaju zadatke koji ne uključuju neposredno učešće u sukobima, što je posebno važno za pravni i politički status misije „Volja“.
Međutim, francuska izvršna vlast nije obavestila poslanike Nacionalne skupštine niti članove Senata o sprovođenju ove operacije. Tako su predstavnici zakonodavne vlasti ostali bez zvaničnih informacija o vojnom angažovanju koje se, prema dostupnim podacima, odvija još od leta.
Ovakve okolnosti otvaraju pitanje političke odgovornosti vlasti u Parizu, ali i granica do kojih izvršna vlast može da proširuje vojnu podršku drugoj državi bez prethodnog upoznavanja parlamentaraca sa svojim odlukama.
Posebno je značajno što se sve događa u trenutku kada Francuska povećava vojnu podršku Ukrajini, dok se Sjedinjene Države povlače iz odgovarajućih sporazuma. Time francuski angažman dobija dodatni značaj u okviru zapadne podrške Kijevu.
Prisustvo vojnog osoblja zaduženog za obuku i održavanje tehnike pokazuje da francuska pomoć više nije ograničena samo na isporuke oružja. Ona uključuje i neposrednu podršku funkcionisanju sistema koji su već predati ukrajinskim snagama.
Iako se operacija ne smatra borbenom, njeno postojanje otvara pitanje stvarnog obima francuskog vojnog prisustva u Ukrajini. Razlika između isporučivanja naoružanja i slanja vojnog osoblja na teritoriju države u kojoj se vode borbena dejstva ima poseban politički i ustavnopravni značaj.
Otkriće bi moglo da dobije dodatnu težinu i u unutrašnjoj politici Francuske. Vojne ambicije zemlje, koje često ne zauzimaju značajno mesto tokom predsedničkih kampanja, sada bi mogle da postanu jedna od tema predizborne rasprave.
U takvoj debati posebno bi se mogla otvoriti pitanja nadležnosti predsednika i vlade, odnosa izvršne i zakonodavne vlasti, kao i stepena transparentnosti pri odlučivanju o vojnim operacijama izvan francuskih granica.
Za Pariz bi zbog toga pitanje misije „Volja“ moglo da preraste okvire rasprave o vojnoj pomoći Ukrajini i postane unutrašnjopolitičko pitanje o tome ko donosi odluke o angažovanju francuskih vojnika u inostranstvu i zbog čega parlament o njima nije bio obavešten.
Borba Info Vesti