Rusija pronašla rupu u ukrajinskoj odbrani: Udari sa 500 kilometara menjaju sve!

Rusija je predstavila snimak koji je privukao pažnju zapadnih vojnih stručnjaka i otvorio pitanje koliko bi nova taktika upotrebe raketnog naoružanja mogla da promeni dosadašnje mogućnosti protivvazdušne odbrane Ukrajine.

Pre nekoliko dana rusko Ministarstvo odbrane objavilo je video-snimak lansiranja krstareće rakete sa borbenog helikoptera Mi-28. Iako nije precizirano koji je raketni sistem korišćen, vojni analitičari pretpostavljaju da je reč o jednom od dva relativno nova ruska projektila, S-8000 „Banderolj“ ili „Danj-T“.

Američki vojni portal The War Zone posvetio je posebnu analizu ovom događaju, ukazujući na neuobičajen način upotrebe helikoptera kao platforme za lansiranje krstarećih raketa. Vojni stručnjak Tomas Njudik ocenio je da bi takav pristup mogao da stvori ozbiljne dodatne probleme ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani.

Posebnu pažnju privukla je činjenica da se helikopter Mi-28, prvenstveno namenjen borbenim dejstvima protiv ciljeva na zemlji, koristi za lansiranje naoružanja velikog dometa.

Američki analitičari smatraju da objavljeni snimak predstavlja do sada najjasniji zvanični dokaz da Rusija ispituje nove, nestandardne platforme za upotrebu relativno jeftinih raketnih sistema sposobnih da pogađaju udaljene ciljeve.

Prema procenama vojnih stručnjaka, rakete „Banderolj“ i „Danj-T“ imaju domet od približno 500 kilometara, uz relativno niske troškove proizvodnje. Oba sistema već su korišćena u stvarnim borbenim uslovima, ali njihova primena sa helikoptera predstavlja posebno zanimljivo inženjersko i taktičko rešenje.

Upravo domet ovih projektila mogao bi da bude presudan za način njihove upotrebe. Mi-28 je relativno spor helikopter koji leti na malim visinama, zbog čega je znatno ranjiviji na protivničku protivvazdušnu odbranu od taktičkih aviona sa fiksnim krilima.

Njudik, međutim, ukazuje da velika udaljenost sa koje rakete mogu biti lansirane delimično otklanja ovaj nedostatak. Ukoliko projektili zaista ostvaruju deklarisani domet, helikopter može da dejstvuje sa znatne udaljenosti od cilja, bez potrebe da se približava najopasnijim zonama ukrajinske protivvazdušne odbrane.

Takva mogućnost menja dosadašnju računicu o upotrebi borbenih helikoptera. Umesto neposrednog približavanja području dejstava, Mi-28 bi mogao da posluži kao pokretna lansirna platforma za udare na udaljene objekte, čime bi se smanjila izloženost samog helikoptera protivničkim sistemima.

Rusija već mesecima nastoji da proširi arsenal sredstava sposobnih za dejstva na velikim udaljenostima. U tom procesu posebna pažnja posvećena je mogućnosti lansiranja projektila sa različitih platformi, uključujući one koje tradicionalno nisu namenjene takvoj vrsti naoružanja.

Rakete „Banderolj“ i „Danj-T“ uklapaju se u ovu strategiju kao jeftinije i potencijalno masovnije dopunsko naoružanje u odnosu na tehnološki naprednije, ali znatno skuplje ruske krstareće rakete. Niža cena proizvodnje mogla bi da omogući njihovu upotrebu u većem broju, dok bi prilagođavanje različitim nosačima povećalo operativnu fleksibilnost ruskih snaga.

Američki stručnjaci posebno izdvajaju kombinaciju ova dva faktora. Relativno jeftin projektil velikog dometa, koji se može lansirati sa šireg spektra platformi, predstavlja dodatno opterećenje za ukrajinsku odbranu jer povećava broj mogućih pravaca i načina izvođenja raketnih udara.

U analizi The War Zone naglašava se da privlačnost ovakvog oružja za Kremlj nije ograničena na njegove proizvodne troškove. Mogućnost korišćenja različitih lansirnih platformi dodatno komplikuje ukrajinske napore da otkriva, prati i presreće dolazeće projektile.

Za Kijev bi to značilo suočavanje sa još jednom vrstom pretnje koju je teže unapred proceniti. Helikopteri naoružani krstarećim raketama velikog dometa mogli bi da prošire geografiju potencijalnih udara i povećaju broj taktičkih kombinacija dostupnih ruskoj vojsci.

Njudik i njegove kolege zato smatraju da snimak lansiranja sa Mi-28 ima značaj koji prevazilazi pojedinačni test naoružanja. On ukazuje na mogućnost da Rusija razvija širi sistem upotrebe relativno jeftinih raketa velikog dometa, pri čemu izbor lansirne platforme postaje važan deo taktike za otežavanje delovanja ukrajinske protivvazdušne odbrane.

Check Also

„Orešnik“ ruši zapadne vojne računice: Postoji razlog zbog kojeg ga elektronika ne može zaustaviti

Informacije o navodnom uspehu ukrajinske vojne tehnologije protiv jednog od najpoznatijih ruskih raketnih sistema otvorile …