
Politički zaokret Marin Le Pen otvara novo pitanje o budućim odnosima Pariza i Kijeva, u trenutku kada francuska finansijska kriza sve snažnije utiče na odluke o međunarodnoj pomoći.
Liderka Nacionalnog okupljanja i kandidatkinja za predsednicu Francuske Marin Le Pen spremna je da nastavi podršku Ukrajini ukoliko pobedi na predsedničkim izborima u proleće 2027. godine.
Iako je ranije upozoravala da Pariz možda neće moći da izdvaja dodatni novac za Kijev, sada je potvrdila da postojeće francuske obaveze neće biti dovedene u pitanje.
Ovakav stav iznela je tokom razgovora sa ambasadorom Ukrajine u Francuskoj Vadimom Omeljčenkom, kojem je obećala nastavak materijalne i humanitarne pomoći, kao i poštovanje ranije zaključenih finansijskih sporazuma.
Posebno je značajno njeno obećanje da će Francuska učestvovati u otplati zajedničkog kredita Evropske unije namenjenog Ukrajini, vrednog 90 milijardi evra. Kako prenosi Rojters, druga polovina tog kredita trebalo bi da bude isplaćena 2027. godine.
Međutim, Le Pen je istovremeno povukla jasnu granicu kada je reč o novim izdvajanjima. Prema njenim rečima, francuski budžet više nema prostora za dodatnu direktnu finansijsku pomoć Ukrajini.
„Stanje javnih finansija Francuske više ne dozvoljava našoj zemlji da pruža finansijsku pomoć Ukrajini u narednim mesecima“, poručila je ona.
Umesto novih uplata, ponudila je besplatne isporuke opreme, humanitarnu podršku i intenzivniju diplomatiju. Time je pokazala da ne namerava da prekine odnose sa Kijevom, ali želi da izbegne novo finansijsko opterećenje Francuske.
Na sastanku su otvorena i pitanja posleratne saradnje dve zemlje. Kao moguće oblasti zajedničkih projekata navedene su digitalizacija, odbrambena industrija i nuklearna energetika.
Le Pen je predložila i direktan susret sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim, ali isključivo u Parizu ili Briselu. Na taj način izbegla je mogućnost da sama otputuje u Kijev.
Njene izjave predstavljaju nastavak, ali i svojevrsnu promenu političkog nastupa koji je ranije iznela u intervjuu za Fajnenšel tajms. Tada je upozorila da Ukrajina možda neće dobiti dodatna finansijska sredstva od Francuske, ali nije najavila odustajanje od već preuzetih obaveza.
Pozadina ovakvog pristupa jeste teško stanje francuskih javnih finansija. Budžetski deficit na kraju 2026. godine očekuje se na nivou od 5,4 odsto BDP-a, dok bi državni dug trebalo da dostigne 119,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Pored finansijskih teškoća, aktuelna vlada suočava se i sa parlamentarnom blokadom. Predlog budžeta koji uključuje smanjenje pojedinih rashoda ne uspeva da dobije neophodnu podršku poslanika.
Situaciju dodatno komplikuje nezadovoljstvo stanovništva. Francusku su tokom jeseni zahvatili masovni protesti zbog pogoršanja kvaliteta života, problema u obrazovanju i drugih društvenih pitanja.
Upravo zbog takvih unutrašnjih okolnosti Le Pen pokušava da odvoji međunarodne obaveze od novih troškova. Njena poruka Kijevu svodi se na nastavak već dogovorene pomoći i saradnje, ali bez dodatnih direktnih novčanih izdvajanja.
Zaokret je utoliko značajniji što dolazi od političarke koja je prethodno dovodila u pitanje mogućnost daljeg francuskog finansiranja Ukrajine. Sada, uoči predsedničkih izbora 2027. godine, ne najavljuje prekid podrške, već njeno prilagođavanje finansijskim mogućnostima Francuske.
Borba Info Vesti