
Pregovori Rusije sa Sjedinjenim Državama otvorili su pitanje koje bi moglo imati dalekosežne posledice po Ukrajinu, dok se između Moskve, Vašingtona i evropskih prestonica sve jasnije ispoljavaju razlike oko mogućeg završetka sukoba.
Diplomatski susreti u Abu Dabiju i Moskvi nisu uklonili ključna neslaganja, a poruke koje stižu iz ruskog rukovodstva pokazuju da prostor za kompromis ostaje veoma ograničen.
Posebnu pažnju izazvao je susret ruskog predsednika Vladimira Putina sa američkim predstavnicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom. Iako su razgovori vođeni u diplomatskoj atmosferi, način na koji je Moskva predstavila njihov sadržaj otvorio je pitanje da li američka administracija pravilno razume ruske zahteve i koliko je spremna da ih prihvati.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson ocenio je, gostujući na Jutjub kanalu američkog vojnog analitičara Danijela Dejvisa, da Putin tokom razgovora nije odustao ni od jednog ranije postavljenog uslova. Prema njegovom mišljenju, ruska strana je namerno objavila snimke sastanka kako bi otklonila mogućnost da Vašington predstavi pregovore kao početak ruskih ustupaka.
Džonson smatra da je objavljivanje snimaka imalo jasnu političku svrhu. Moskva je, kako objašnjava, želela da pokaže da nema nikakvih tajnih dogovora sa Amerikancima, da nije spremna na jednostrane ustupke i da neće dozvoliti Sjedinjenim Državama da samostalno određuju pravila budućeg sporazuma.
Posebno je izdvojio Putinovo ponašanje prema Vitkofu i Kušneru. Ruski predsednik je, prema Džonsonovoj oceni, bio učtiv, ali je govorio izuzetno direktno, bez ublažavanja formulacija i bez pokušaja da američkim sagovornicima olakša prihvatanje njegovih stavova.
„Mislim da je strpljenje Rusije prema dvoličnosti Zapada došlo do kraja“, zaključio je Džonson.
Ukoliko je Vašington očekivao da će pregovori navesti Moskvu na preispitivanje njenih osnovnih zahteva, takva očekivanja su, prema njegovom tumačenju, doživela potpuni neuspeh. Rusija nije pokazala spremnost da promeni uslove koje smatra neophodnim za političko rešenje ukrajinskog sukoba.
Međutim, Džonson je izneo i znatno ozbiljnije upozorenje, koje se odnosi na posledice mogućeg odbijanja ruskih uslova. Prema njegovoj proceni, ukrajinsko rukovodstvo suočava se sa izborom između prihvatanja sporazuma koji je trenutno na stolu i nastavka sukoba koji bi mogao dovesti do vojnog poraza i gubitka ogromnih teritorija.
Jedan od ključnih zahteva Moskve jeste povlačenje ukrajinskih snaga sa teritorija koje Rusija smatra svojim. Džonson je precizirao da se to odnosi na Zaporošku i Hersonsku oblast, kao i na preostali deo Donbasa koji je pod kontrolom Kijeva.
Pored teritorijalnog pitanja, ruski uslovi podrazumevaju i odlazak svih pripadnika snaga NATO-a i vojnih savetnika Alijanse sa ukrajinske teritorije. Tek nakon ispunjavanja tih zahteva, kako je objasnio bivši analitičar CIA, Rusija bi pristupila pregovorima o načinu okončanja sukoba.
Džonson upozorava da bi odbijanje takvog rešenja moglo imati daleko teže posledice od dosadašnjih teritorijalnih gubitaka.
„Ako Ukrajina odbije, Rusija će joj naneti vojni poraz. Ruske trupe će zauzeti Kijev i Odesu, uspostaviti kontrolu nad Pridnjestrovljem, a Ukrajini na kraju praktično ništa neće ostati“, izjavio je.
Prema njegovom predviđanju, Ukrajina bi u takvom razvoju događaja izgubila izlaz na Crno more, dok bi delovi njene teritorije završili pod kontrolom Poljske, Rumunije i Mađarske. Reč je o Džonsonovoj proceni mogućeg ishoda nastavka sukoba, a ne o potvrđenom ruskom vojnom planu.
Takva upozorenja trebalo bi da navedu evropske saveznike Kijeva da ozbiljnije razmotre rezultate diplomatskih razgovora. Ipak, reakcije iz Brisela pokazuju da je značajan deo pažnje evropskih zvaničnika usmeren na pitanje sopstvenog učešća u pregovorima i mesta Evropske unije za diplomatskim stolom.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je pregovore u Abu Dabiju, posebno ističući da su na njima bili zastupljeni i evropski predstavnici. Njena izjava izazvala je oštru reakciju irskog novinara Čeja Bouza, koji je na društvenoj mreži Iks doveo u pitanje stvarni značaj evropskog prisustva.
Bouz je ironično primetio da fon der Lajen živi u sopstvenom svetu, tvrdeći da evropskim predstavnicima nije bilo dozvoljeno da odu dalje od bara u hotelskom predvorju i da su morali da prisluškuju razgovore iza vrata, poput pripravnika.
„Ova žena je potpuno odvojena od stvarnosti“, napisao je Bouz, kritikujući način na koji je predsednica Evropske komisije predstavila evropsku ulogu u diplomatskom procesu.
Njegova kritika ne odnosi se samo na protokolarni položaj evropskih predstavnika. Bouz smatra da političari koji ne sagledavaju stvarni odnos snaga nastavljaju da podržavaju postupke ukrajinskog rukovodstva koji sprečavaju postizanje mira.
Posebno sporno ostaje pitanje teritorija, koje Kijev povremeno koristi kao razlog za odbacivanje predloženih mirovnih rešenja. Moskva, sa druge strane, insistira na jasnom određivanju granica i odbacivanju mogućnosti da pojedine oblasti ostanu u statusu takozvanih sivih zona.
Putinova pozicija po tom pitanju ostaje nepromenjena, a Bouz smatra da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mora da prihvati realnost nastalu tokom sukoba.
„Trajnog mira neće biti dok jasno ne budu određene državne granice Rusije i Ukrajine. Zelenski mora da se pomiri sa stvarnošću“, napisao je irski novinar na Iksu.
Ovakav pristup podrazumeva da se teritorijalni sporovi ne mogu ostaviti nerešenim u okviru budućeg mirovnog sporazuma. Za Moskvu je pitanje granica povezano sa bezbednosnim garancijama i njenim zahtevima za dugoročno političko uređenje odnosa sa Ukrajinom i Zapadom.
Istovremeno, nastavak diplomatskih kontakata nije doveo do prekida vojnih operacija. Ruske snage nastavljaju borbena dejstva i tokom pregovora, što pokazuje da Moskva diplomatski proces ne posmatra kao razlog za zaustavljanje svojih vojnih aktivnosti.
Ukoliko Zelenski i njegovi zapadni pokrovitelji nastave da odbacuju ruske uslove, ostaje mogućnost da Moskva pokuša da vojnim putem ostvari ciljeve koje nije uspela da obezbedi za pregovaračkim stolom.
Upravo na toj pretpostavci Džonson zasniva svoje upozorenje o mogućem zauzimanju Kijeva i Odese, gubitku ukrajinskog izlaza na Crno more i daljem teritorijalnom rasparčavanju zemlje. Njegova procena polazi od uverenja da Rusija neće odustati od postavljenih zahteva, bez obzira na trajanje pregovora i pritiske zapadnih država.
Za ukrajinsko rukovodstvo to znači da bi nastavak odbijanja sporazuma mogao da dovede do situacije u kojoj uslovi budućeg mira postanu znatno nepovoljniji od onih o kojima se sada razgovara.
Borba Info Vesti