Haber: Turska će biti devastirana, ako se nađe u razmeni vatre, u Crnom moru!

Još od izbijanja sukoba između Rusije i Ukrajine, postojali su brojni izveštaji o mogućem vojnom scenariju.

Međutim, danas je situacija mnogo ozbiljnija. Sve više trupa iz Rusije i sa Zapada koncentriše se u regionu Donbasa.

Oba boka izjavljuju da pretnja dolazi sa suprotne strane, a na mogući napad biće dat najoštriji odgovor.

Direktor CIA Vilijam Džej Berns posetio je Moskvu u novembru, kako bi upozorio Ruse da bi invazija na Ukrajinu potkopala rusku ekonomiju i uništila nade u zbližavanje sa Zapadom.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Međutim, ruski predsednik Vladimir Putin se samo pretvarao da sluša…

Istovremeno, Rusija je nastavila da povlači trupe ka granici sa Ukrajinom, što je doživljavano, kao izazov.

NATO se 1. decembra, okupio na sastanku ministara spoljnih poslova, kako bi razgovarali o mogućim razlozima koncentracije trupa Moskve na granici sa Ukrajinom.

Alijansa i SAD su upozorile da će Rusija platiti visoku cenu za svaku vojnu agresiju na Ukrajinu.

Putin je odgovorio da bi Rusija morala da preduzme akciju ako NATO, na čelu sa Sjedinjenim Državama, rasporedi rakete u Ukrajini, koje mogu da stignu do Moskve za nekoliko minuta.

Rusija ne odustaje.

U blizini granice nalazi se oko 100 hiljada ruske vojske, a uskoro bi se taj broj mogao povećati.

Putin je hrabar političar.

Prilično ga je teško ubediti. Svakako, neke zapadne zemlje će ponuditi časno povlačenje trupa.

Međutim, ako Putin oštro odbije ove predloge, onda će se stvari još više zakomplikovati.

Ipak, činjenica je da je trenutno prilično teško takvom politikom i delovanjem zaustaviti Rusiju, u Crnom moru.

Jedan ruski diplomata sa kojim sam razgovarao rekao je da bi, ako se sukob proširi na Crno more, to pogodilo i Tursku i Evropu, što bi brzo moglo da predstavlja problem savezništva za NATO.

Prethodno je Nemačka, pod vlašću Merkelove, delovala kao ozbiljan posrednik i balansir između Rusije i EU.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Međutim, u redovima nove nemačke vlade nema političara, koji se pridržava takvog kursa.

U međuvremenu, Turska namerava da deluje kao posrednik. U petak, 3. decembra, predsednici Turske i Rusije Erdogan i Putin obaviće telefonski razgovor.

Pres-sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov je na pitanje da li će u ovom razgovoru biti reči o ukrajinskoj temi odgovorio: „Ako ovu temu pokrene predsednik Turske, onda da.

Kakav će biti Putinov stav u slučaju rasprave o ovoj temi može se razumeti iz sledećih reči Peskova: „Ako gospodin Erdogan može nekako da iskoristi svoj uticaj, a taj uticaj je apsolutno nedvosmislen i na regionalnom i na svetskim poslovima u mnogim aspektima, ako će moći da iskoristi svoj uticaj da navede Kijev, da počne da ispunjava svoje obaveze iz Minskog paketa mera, sporazuma Pariza i tako dalje, onda se to može samo pozdraviti. “

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova dala je sličnu ocenu.

Zaharova je podsetila da Rusija nije strana u ovom sukobu, njegovi učesnici su Kijev, Donjeck i Lugansk.

„Nesumnjivo smo zahvalni turskoj strani, a posebno predsedniku Turske na želji da promoviše unutrašnje ukrajinsko rešenje.

Važan korak u tom pravcu, mogao bi da bude Erdoganov doprinos ubeđivanju ukrajinskih vlasti da odustanu od agresivnih planova protiv Donbasa i počnu da primenjuju sporazume iz Minska u direktnom dijalogu sa predstavnicima Donjecka i Luganska“, rekla je Zaharova.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Po svemu sudeći, moskovska administracija neće favorizovati posredovanje Turske između Rusije i Ukrajine, već će nastaviti da ide svojim putem.

Istovremeno, Moskva insistira da je reč o unutrašnjem sukobu Ukrajinaca.

Iako postoje neki regioni i teme na kojima ostvarujemo stratešku saradnju sa Rusijom, u Libiji, na Kavkazu i u Ukrajini, govorimo o različitim taborima.

Pozicija Turske, zemlje članice NATO-a, prema Ukrajini će verovatno biti u sukobu sa ruskim interesima.

Rusija je ušla na bojno polje tokom sirijske krize 2015. Ali kada je u pitanju Ukrajina, Moskva će svaki rizik doživljavati, kao primarnu pretnju.

Mi smo strana, kojoj treba obratiti pažnju, jer ima pouka iz Prvog svetskog rata.

U Crnom moru niko nikome neće priskočiti u pomoć.

Eventualni sukob između SAD i Rusije biće ovde još ozbiljniji.

Jer ovoga puta požar neće biti u zoni uticaja Rusije, već direktno u njenom domu.

A Turska ne bi trebalo da se nađe usred mogućeg požara u Crnom moru.

Ponekad vam treba vreme.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Može li Evropska unija da ostane ujedinjena?

Budućnost Evropske unije izgleda sve mračnija, jer se suočava sa „više od samo egzistencijalnog izazova“, …