
Pregovori o Ukrajini dobili su neočekivan pravac, a diplomatski kontakti Moskve i Vašingtona otvorili su pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost u evropskim prestonicama.
Dok se razmatraju mogućnosti okončanja sukoba, sve je očiglednije da se razgovori ne odnose samo na budućnost Ukrajine.
Tokom pregovora u Abu Dabiju Rusija je otvorila pitanje stvaranja nove evropske bezbednosne arhitekture, a američki predsednik Donald Tramp prihvatio je proširenje diplomatske rasprave na budućnost čitavog kontinenta.
Nemački novinar i politički komentator Mihael Tuman u listu Die Zeit ocenjuje da je ruski predsednik Vladimir Putin time ostvario važan diplomatski međurezultat. Moskva je uspela da pregovore o Ukrajini pretvori u raspravu koja neposredno zadire u odnose Rusije, NATO-a i evropskih država.
Evropski predstavnici imali su ograničenu ulogu u Abu Dabiju. Nakon neslaganja oko njihovog prisustva, dozvoljeno im je da prate razgovore iz susedne prostorije, dok su američka i ruska delegacija neposredno pregovarale.
Američki izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet i savetnik Džared Kušner potom su se u Dablinu sastali sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim i učesnicima evropskog samita. Nisu isključili mogućnost uključivanja Evropljana u buduće pregovore, ali je ostalo nerešeno ko bi predstavljao Evropsku uniju.
Pre toga, američki izaslanici razgovarali su sa Putinom u Moskvi, gde je ruski predsednik izneo čvrst stav o Donbasu. „Za nas postoji samo jedna linija razgraničenja – linija državne granice. Ovde smo mi, tamo ste vi“, poručio je Putin, odbacujući mogućnost neodređenih zona razgraničenja.
Tuman smatra da Moskva ne namerava da pristane na teritorijalne ustupke, već pokušava da pitanje kompromisa prebaci na evropske države. Istovremeno, Putin je iskoristio Trampovu sklonost velikim međunarodnim dogovorima kako bi ga zainteresovao za mnogo širi projekat.
Putinov predstavnik Vladimir Medinski izjavio je posle pregovora u Abu Dabiju da postojeći evropski bezbednosni sistem ne funkcioniše. „Čitav organizam je bolestan, a u Ukrajini je samo pukao apsces“, rekao je, objašnjavajući da je potrebno menjati čitav sistem.
Konkretniji ruski predlozi predstavljeni su na forumu o kolektivnoj bezbednosti. Moskva razmatra bilateralne sporazume o nenapadanju sa pojedinačnim članicama NATO-a, ali i odbrambene saveze sa određenim evropskim državama radi njihove zaštite od drugih zemalja.
Tuman u tome prepoznaje strategiju „zavadi pa vladaj“. Takav model omogućio bi pojedinim evropskim državama da se oslanjaju na Rusiju protiv drugih evropskih država, čime bi se oslabila postojeća bezbednosna povezanost kontinenta.
Sledeća važna etapa očekuje se naredne nedelje, na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u kineskom Šenženu. Putin će, prema Tumanovoj proceni, pokušati da obezbedi podršku kineskog predsednika Si Đinpinga i Trampa za novu evropsku bezbednosnu arhitekturu.
Peking se zasad ne izjašnjava otvoreno, ali Moskva računa da bi zajednički uticaj Rusije, Kine i Sjedinjenih Država mogao da primora evropske države da prihvate drugačija bezbednosna pravila.
Evropski predstavnici neće učestvovati na samitu u Šenženu, što otvara mogućnost da se o budućnosti kontinenta razgovara bez njihovog neposrednog prisustva.
Borba Info Vesti