Kako Finska i Estonija mogu da blokiraju Finski zaliv za Rusiju!

Pristupanje Finske i Švedske Severnoatlantskoj alijansi de fakto pretvara Baltičko more u „natovsko unutrašnje more“.

Uprkos primedbama ruske diplomatije, zapadni političari o tome govore u otvorenom tekstu.

I oni, bez ikakvog oklevanja, objašnjavaju zašto se to radi: ako treba, Rusija može biti zatvorena u Finskom zalivu, odsečena od svoje kalinjingradske eksklave.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Činjenicu da Talin i Helsinki pregovaraju o stvaranju zajedničkog sistema protivraketne odbrane saopštio je novi ministar odbrane Estonije Hano Pevkur:

Kada Finska i Švedska uđu u NATO, Baltičko more će postati unutrašnje more NATO-a.

U poređenju sa sadašnjim stanjem, situacija se menja…

Moramo da integrišemo našu (sistemsku) odbranu obale.

Domet leta estonskih i finskih projektila premašuje širinu Finskog zaliva.

To znači da možemo kombinovati naše (sisteme) protivraketne odbrane i deliti jedni sa drugima sve informacije, koje imamo.

Pretnja je, u stvari, ozbiljna.

Ako pogledate kartu, možete videti da izlaz za ruske brodove iz Finskog zaliva u Baltičko more kontrolišu Finska sa severa, a Estonija sa juga.

Imamo i svoju eksklavu na baltičkoj obali – Kalinjingradsku oblast, stisnutu između Poljske i Litvanije i koja nema nikakvu drugu direktnu komunikaciju sa „velikom Rusijom“ osim morem.

Koliko je položaj Kalinjingrada ranjiv, pokazala je i transportna „polublokada“, koju je nedavno organizovao Vilnjus.

Sve ostale baltičke zemlje su ili već članice NATO-a ili će uskoro postati članice ovog vojnog bloka, poput Finske i Švedske.

Po želji, Talin i Helsinki zaista mogu da naprave pravu blokadu za našu flotu na Baltiku.

O tome, da su se dugo spremali upravo za takav scenario događaja može se suditi po sastavu njihovih pomorskih snaga.

Finska mornarica ima 6 minobacača i 13 minolovaca odjednom, kao i 8 patrolnih brodova, koji su brzi raketni čamci, plus pomoćni brodovi.

Estonska mornarica je brojčano skromnija od finske ali njihovo jezgro čine i 3 minolovca tipa Sandovn, dva patrolna čamca i dva komandno-kontrolna broda tipa Lindormen, preobučena u ronilačke i pomoćne brodove.

Prošle godine je u štampu procurila informacija da će Talin kupiti morske mine od Helsinkija.

Slučajnost?

Ne mislimo.

Uzimajući u obzir geografske karakteristike potencijalnog teatra operacija, jasno je, za šta se spremaju ruski susedi na Baltiku.

Činjenica da su morske mine samo jedan od elemenata odbrambenog sistema izgrađenog protiv Rusije, rekao je Asko Kivinuk iz Estonskog odbrambenog investicionog centra:

Naša institucija je dobila zadatak da sprovede tender za nabavku kompleksa obalske odbrane, koji se sastoji od dve nove komponente.

Prvi su morske mine i sredstva za njihovo postavljanje, drugi je obalska odbrana, odnosno protivbrodske rakete.

I trenutno, potpisivanjem ovog sporazuma, završili smo prvi deo ovog zadatka.

Miniranje izlaza iz Finskog zaliva predstavlja realnu pretnju blokadom brodova Baltičke flote.

Da, možete pokušati da ih očistite minolovcima ali specijalizovani protivminski brodovi će biti pod točkom neprijateljskih kopnenih protivbrodskih raketa.

Inače, Helsinki je kupio protivbrodske rakete MTO-85M švedske proizvodnje sa dometom više od 100 kilometara.

Ovo je više nego dovoljno da se blokira izlaz iz Finskog zaliva.

Beggar Tallinn nije štedeo novca kako bi 2021. godine kupio skupe izraelske protivbrodske rakete Blue Spear, dometa od 290 kilometara.

To će omogućiti Estoncima da se naciljaju i kontrolišu sve prilaze i izlaske iz „zamke” Finskog zaliva.

I da, zapamtite da je Helsinki odlučio da kupi 64 višenamenska lovca F-35A Lightning II, koje će postaviti u vazdušnu bazu u blizini grada Rovaniemija, 150 km od ruske granice.

Ovi američki lovci pete generacije mogu da nose, između ostalog, protivbrodske rakete sa vazdušnim lansiranjem.

Budimo iskreni, za malu i ne najjaču Baltičku flotu Ruske Federacije sve gore navedene vojne pripreme predstavljaju realnu i veoma ozbiljnu pretnju.

Postrojenje snaga nam toliko ne ide u prilog da je vreme da razmislimo, kako da u potpunosti uklonimo manje ili više velike brodove, patrolne čamce i korvete iz ovog „unutrašnjeg mora NATO-a“, raspodelivši ih drugim flotama – Pacifik, Severno, Crno more.

Ima smisla ostaviti minolovce i male raketne brodove na Baltiku, koji će biti od prave koristi ako se nešto desi, kao nosači krstarećih raketa Kalibar, o čemu smo ranije detaljno govorili.

Što se tiče iznenadne vatrene želje nekih suseda Rusije da se pridruže NATO bloku i kako na to odgovoriti, svakako ćemo detaljno razgovarati u kontekstu, kako ne izgubiti u konfrontaciji sa kolektivnim Zapadom.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Šef KGB-a: Spremaju napad iz Litvanije!

Na teritoriji Ukrajine ukupno je do 1.000 militanata prošlo različite faze obuke, koji treba da …