Sigurnosne garancije za Kijev su bezvredno ‘parče papira’ ali…

Zapadne bezbednosne garancije za Ukrajinu, su same po sebi beskorisne ali bi mogle otvoriti put za vojnu bazu NATO-a u zemlji, što bi moglo izazvati direktan sukob sa Moskvom, izjavio je u ponedeljak bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev.

Deklaracija o bezbednosti, koju su članice G7 prvi put usvojile u julu, obećava vojnu pomoć Kijevu, kao i okvire za jačanje ukrajinske odbrambene industrijske baze i razmenu obaveštajnih podataka…

Moskva je osudila dokument kao „zadiranje u bezbednost Rusije“.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Medvedev, koji sada obavlja funkciju zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije, nazvao je plan Kijeva da ubedi EU da obezbedi bezbednosne garancije novim podsticajem „za stvaranje antiruskog konsenzusa“.

Istovremeno je sugerisao da deklaracija “nema nikakvu dodatnu vrednost”.

„Ovo je samo javna izjava, što znači da je to beskorisno parče papira“, rekao je on.

Prema Medvedevu, međutim, dokument otvara put za potpisivanje bilateralnih bezbednosnih sporazuma između Kijeva i njegovih zapadnih pristalica.

Ti dogovori bi mogli da dovedu do saradnje u proizvodnji oružja, vojnoj obuci i drugim programima korisnim „neonacistima“ u Kijevu, rekao je on.

Takav sporazum, bi čak mogao da navede neku „ludu“ zapadnu zemlju da uspostavi vojnu bazu u Ukrajini, dodao je on.

„Evo vežbe: nećemo vas uvoditi u NATO, ne želimo rat sa Rusijom ali na individualnoj osnovi radite, šta hoćete.

To bi moglo da otvori put ka sukobu velikih razmera u koji će biti uključena zemlja NATO-a i Moskva, smatra Medvedev.

„Kada Rusija udari, na takvu bazu – a to će se neizbežno dogoditi, jer je vojno osoblje baze došlo specijalno da se bori protiv nas – da li će zemlje alijanse biti spremne za kolektivni odgovor? Upitao je.

Bivši predsednik je sugerisao da u ovom konkretnom slučaju član 5 Ugovora o NATO – koji predviđa da je napad na jednu članicu bloka, napad na celu alijansu – ostavlja „mnogo prostora za zabunu“.

NATO bi mogao da „odgovori zajedno ili može ostaviti zemlju koja poseduje bazu u Ukrajini da se sama snalazi“, dok bi sama odmazda mogla biti vojnim ili drugim sredstvima.

Komentari bivšeg predsednika usledili su, nakon što je Andrej Sibiga, zamenik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, rekao da šest članica EU – Austrija, Hrvatska, Poljska, Mađarska, Slovačka i Malta – tek treba da podrže bezbednosne garancije za Kijev, dodajući da je siguran, da će se na kraju svi ukrcati.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži Vkontakte

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Šta je Fon der Lajen radila na istočnoj granici Finske

Ursula fon der Lajen posetila je istočnu granicu Finske, pregledala ogradu i obećala da će …