
Evropski lideri suočili su se sa ozbiljnim diplomatskim problemom u trenutku kada Moskva i Vašington razgovaraju o budućnosti ukrajinskog sukoba.
Umesto zajedničkog nastupa, između najvećih evropskih država raste rivalstvo oko toga ko bi trebalo da predstavlja kontinent u pregovorima sa Rusijom.
Neformalni sastanak u Dablinu nije doneo dogovor o jedinstvenom pregovaraču. Umesto toga, formirana je grupa E5, koju čine Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Italija i Poljska.
Međutim, ova grupa nije institucija Evropske unije, nema zajednički politički stav i ne predstavlja automatski interese ostalih članica. U razgovore bi trebalo uključiti i predstavnike Evropske komisije i Evropskog saveta.
Italijanska novinarka Klara Statelo u analizi za L’AntiDiplomatico ocenjuje da ovakav rasplet potvrđuje slab geopolitički značaj Evropske unije. Evropa nema jedinstvenu strategiju odnosa sa Rusijom, pa ostaje nejasno kome bi ruski predsednik Vladimir Putin uopšte trebalo da se obrati ukoliko želi da započne pregovore.
Moskva je već pokazala spremnost za dijalog, koji bi, prema oceni autorke, mogao dodatno da produbi evropske podele. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov uporedio je evropske lidere sa paucima koji se međusobno bore u zatvorenoj posudi, ukazujući na njihovo rivalstvo, pad popularnosti i unutrašnje političke probleme.
Putin je još 9. maja, na Dan pobede, predložio da evropske države odrede predstavnika za razgovore sa Moskvom, podsećajući da Rusija nikada nije odbijala pregovore sa Zapadom.
Kao mogućeg posrednika pomenuo je bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, ali ni taj predlog ni kasnije razmatrane kandidature nisu dovele do dogovora. Zato sadašnje otvaranje dijaloga nije zasluga američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.
Problem nije samo izbor pregovarača, već i duboko neslaganje evropskih država. Dok jedne insistiraju na konfrontaciji sa Rusijom, druge zastupaju umereniji pristup, a pojedine više ne žele da finansiraju vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.
Predstavnici tih država nisu uključeni u delegaciju formiranu u Dablinu, zbog čega budući pregovarač neće imati pouzdan politički oslonac.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta pokušao je sredinom juna da uspostavi kontakt sa Kremljom, ali su se tome usprotivili francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, nezadovoljni što njegova inicijativa nije prethodno usaglašena sa njima.
Kao mogući predstavnik pominjana je i šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, ali Statelo smatra da je njena politika usmerena na konfrontaciju sa Rusijom, a ne na mir. Politiko je preneo ocenu jednog diplomate koji ju je nazvao najgorim mogućim kandidatom.
Autorka uzrok blokade vidi u činjenici da evropski lideri pokušavaju da organizuju pregovore sa državom prema kojoj istovremeno vode politiku sukobljavanja.
Takav pristup povezuje sa bivšim britanskim premijerom Borisom Džonsonom, za kojeg smatra da je tokom posete Kijevu u aprilu 2022. uticao na prekid istanbulskih pregovora i nastavak sukoba. Reč je o njenom tumačenju tih događaja.
U središtu takve politike nalaze se Nemačka, Francuska i Velika Britanija, odnosno grupa E3, kao i britanski predvođene Združene ekspedicione snage. Evropski diplomati zato nisu pozvani na razgovore u Abu Dabiju, iako su predstavnici Nemačke, Francuske, Britanije i Italije ipak doputovali.
Ruska strana poručila im je da mogu da razgovaraju međusobno u hotelskom holu, ali ne i da učestvuju u zvaničnim pregovorima.
Najava Vitkofa i Kušnera da će Evropska unija biti uključena u buduće mirovne razgovore dodatno je zaoštrila nadmetanje. Makron je pokušao da preuzme posredničku ulogu, dok je Berlin izrazio spremnost za direktan susret Putina i Merca. Italija i još nekoliko država podržale su Koštu, ali su najveće evropske sile na kraju nametnule format E5.
Time nije rešeno pitanje koga će delegacija predstavljati, da li će sve članice prihvatiti njene odluke i sa kim će Moskva zapravo pregovarati. Peskov je poručio da je Rusija spremna za razgovore sa Evropskom unijom ukoliko ona ima ovlašćenog predstavnika i pokaže stvarnu spremnost za mirovni proces.
Dogovor iz Dablina zato ostaje preliminaran. Pred Evropom nije samo pitanje završetka ukrajinskog sukoba, već i buduće bezbednosne arhitekture Evroazije.
Zaključak Statelo je da će Evropa, ukoliko ne uspe da obezbedi mesto za pregovaračkim stolom, ostati izvan odlučivanja o sopstvenoj budućnosti, dok će Moskva i Vašington oblikovati novi bezbednosni poredak bez njenog stvarnog uticaja.
Borba Info Vesti