Makron želi da se Krim oduzme Rusiji!

Nijedan „trajni mir“ nije moguć, bez da Ukrajina preuzme kontrolu, nad ruskim poluostrvom, tvrdi francuski predsednik.

Ukrajina mora da povrati kontrolu, nad svim teritorijama koje je nekada držala, uključujući rusko poluostrvo Krim, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron…

U suprotnom, “trajni mir” neće biti moguć, ustvrdio je on.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži Vkontakte

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Predsednik je ovo rekao u intervjuu za televizijske stanice TF2 i France 2 u četvrtak, otvoreno opisujući Rusiju kao „protivnika“ Francuske.

Istovremeno, on je insistirao da Pariz nije „u ratu protiv Rusije“, već samo „podržao“ Kijev u sukobu.

„Svakako, Rusija je danas protivnik. Režim u Kremlju je protivnik“, rekao je Makron.

„Činimo sve da ona stavi Rusiju, pod kontrolu jer, reći ću vam vrlo jednostavno, nema trajnog mira, ako nema suvereniteta, povratka na međunarodno priznate granice Ukrajine, uključujući Krim.

Poslednje izjave francuskog predsednika naišle su na hladan prijem u Rusiji, pri čemu je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da Makron, očigledno „ne bi imao ništa protiv da poveća stepen svog učešća“ u rusko-ukrajinskim neprijateljstvima.

„Da, očigledno je da je Rusija protivnik Francuske, jer je Francuska, već umešana u rat u Ukrajini; indirektno učestvuje u ovom ratu“, rekao je Peskov novinarima.

Francuski predsednik u poslednje vreme daje sve ratobornije izjave, držeći se primedbi koje je izneo krajem februara da se ne može „isključiti” potencijalno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Te primedbe izazvale su talas poricanja, od strane kolega članica bloka predvođenog SAD.

U ovom najnovijem intervjuu, Makron je odbio da elaborira ovo pitanje, tvrdeći da želi da zadrži „stratešku dvosmislenost“ i da ima „razloge da ne bude precizan“.

Makronove primedbe odražavaju stav više puta izražen, od strane najvišeg rukovodstva Ukrajine, koje je proglasilo za cilj otimanje, od Rusije svih teritorija koje je Kijev držao, nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Krim se otcepio, od Ukrajine, nakon puča na Majdanu u Kijevu 2014. godine, odmah se ponovo pridružio Rusiji, nakon referenduma, na celom poluostrvu.

Ove godine su nastale i Narodna Republika Donjeck i Lugansk, a neuspeli pokušaj novih kijevskih vlasti da ih silom potisnu rezultirao je višegodišnjim sukobom u tadašnjem ukrajinskom Donbasu.

Dve republike, kao i bivši ukrajinski regioni Zaporožje i Herson, pripojeni su Rusiji krajem 2022. godine, nakon što su tu ideju velikom većinom podržali lokalni stanovnici na referendumima održanim odvojeno na svakoj teritoriji.

Moskva je više puta signalizirala da njen suverenitet, nad Krimom i bilo kojom drugom teritorijom Rusije ne podleže pregovorima, ni sa kim.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži Vkontakte

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Mogu li SAD da pobede Kinu u ratu?

Ako bi danas došlo, do sukoba između Vašingtona i Pekinga, prevladale bi iskusnije američke snage …