Trampov potez može skupo koštati Evropu: Moskva dobila moćno oružje protiv NATO-a

Pregovori o Ukrajini ulaze u novu fazu, a odluka američkih predstavnika da prošire dnevni red otvorila je pitanja koja bi mogla ozbiljno da promene odnose između Rusije, Evrope i Sjedinjenih Država.

Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner uključili su u razgovore o ukrajinskom sukobu i budućnost celokupne evropske bezbednosne arhitekture. Ovaj potez naišao je na odobravanje Kremlja, dok među evropskim saveznicima izaziva zabrinutost zbog mogućih posledica po NATO.

Autor Fajnenšel tajmsa Ben Hol upozorava da je Vašington time Moskvi pružio značajnu diplomatsku prednost. Otvaranje pitanja evropske bezbednosti pre postizanja primirja moglo bi da omogući Rusiji da proširi svoje zahteve i dodatno oslabi jedinstvo zapadnih saveznika.

Ruski predsednik Vladimir Putin godinama insistira na uklanjanju osnovnih uzroka ukrajinskog sukoba, pod kojima Moskva podrazumeva i postojeći evropski bezbednosni poredak.

Rusija zahteva zaustavljanje daljeg širenja NATO-a i ograničavanje raspoređivanja njegovih snaga u državama nekadašnjeg sovjetskog bloka, uključujući preispitivanje posledica proširenja Alijanse iz 1999. godine.

Širinu ruskih zahteva pokazala je izjava Vladimira Medinskog, koji je ove nedelje predvodio rusku delegaciju na pregovorima u Abu Dabiju. On je pozvao na „novu Jaltu i Potsdam“, aludirajući na istorijske konferencije na kojima su velike sile određivale sfere uticaja u posleratnoj Evropi.

Američki analitičar Samjuel Čarap iz istraživačke korporacije RAND smatra da se nesuglasice Rusije i NATO-a moraju rešavati ukoliko se želi trajan mir. Evropski lideri, međutim, insistiraju da takvi pregovori počnu tek nakon prekida vatre u Ukrajini, strahujući da bi ranije prihvatanje ruskih zahteva predstavljalo diplomatsku zamku.

Američki predstavnici najavljuju učešće Evrope u narednoj rundi razgovora, čemu se Moskva protivi. Direktor spoljnopolitičkog programa londonskog Centra za nove evroazijske strategije NEST Džon Laf ocenjuje da su Vitkof i Kušner već napravili ustupak ruskom predsedniku.

„Oni su odigrali na ruku Putinu, a to će mu samo povećati samopouzdanje“, izjavio je Laf.

Otvaranje rasprave o evropskoj bezbednosti moglo bi Moskvi da pruži dodatne mogućnosti da osporava dugoročnu finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini, kao i eventualno raspoređivanje evropskih vojnika na njenoj teritoriji. Kijev, nasuprot tome, takve bezbednosne garancije smatra važnim uslovom političkog rešenja.

Situaciju dodatno komplikuju planovi Vašingtona da smanji doprinos evropskoj odbrani i neizvesnost u pogledu spremnosti američkog predsednika Donalda Trampa da poštuje obaveze kolektivne bezbednosti NATO-a. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je evropske lidere da moraju mnogo pažljivije da prate pravac pregovora.

Kušner je prošle nedelje predstavio američke ciljeve koji uključuju stalne bezbednosne konsultacije, pouzdane krizne komunikacije, veću vojnu transparentnost, uzajamno smanjivanje rizika od eskalacije i dugoročnu stabilnost Evrope. Naglasio je da NATO ostaje temelj kolektivne odbrane, što sugeriše da Vašington zasad razmatra ograničenije promene od onih koje Moskva zahteva.

Američki zvaničnici razgovarali su i o mogućnosti obnavljanja Saveta Rusija–NATO, konsultativnog tela osnovanog 2002. godine. Međutim, rusko Ministarstvo spoljnih poslova otišlo je korak dalje, predloživši mogućnost bilateralnih sporazuma o međusobnom nenapadanju između Moskve i pojedinačnih članica Alijanse.

Takvi sporazumi mogli bi da dovedu u pitanje princip kolektivne odbrane NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Zasebni bezbednosni aranžmani sa Rusijom otvorili bi pitanje odnosa pojedinačnih država prema zajedničkim obavezama saveza.

Iako je teško zamisliti da Moskva može da nametne potpuno demontiranje postojećeg evropskog bezbednosnog sistema, za ostvarivanje njenih ciljeva takav ishod možda neće biti potreban. Dovoljno bi bilo da pregovori dodatno oslabe zapadno jedinstvo i Trampovu privrženost američkim obavezama prema NATO-u.

Tako bi razgovori pokrenuti radi okončanja ukrajinskog sukoba mogli da se pretvore u proces koji dovodi u pitanje same temelje evropskog bezbednosnog poretka.

Check Also

Peking steže obruč oko Tajvana: Američka intervencija mogla bi izazvati katastrofalne posledice

Kineska ratna mornarica poslednjih nedelja izvodi neuobičajene manevre oko Tajvana, dok Vašington i njegovi saveznici …