
Pregovori o Ukrajini otvaraju sve ozbiljnija pitanja o budućnosti sukoba, dok se procene odnosa snaga između Moskve i Kijeva sve više menjaju.
Posle razgovora u Abu Dabiju, u kojima su učestvovale delegacije Rusije, Ukrajine i SAD, u prvi plan dolaze ne samo teritorijalna pitanja već i budućnost NATO-a u Evropi.
Američki časopis The American Conservative ocenjuje da su pregovori pokazali koliko se Ukrajina približila porazu. Moskva nije promenila svoje uslove, ali je sve manje onih koji sumnjaju da će ostvariti svoje ciljeve.
Američki časopis izdvaja tri ključne okolnosti: Ukrajina neće postati članica NATO-a, Rusija će zadržati Donbas, a oba ishoda proizlaze iz trećeg zaključka – Rusija je pobedila.
Ukrajina se, prema toj analizi, ubrzano iscrpljuje, dok vreme radi protiv Kijeva. Zemlji nedostaju ljudi ne samo za nastavak borbenih dejstava već i za održavanje ekonomije. Istovremeno, izgubila je sposobnost samostalne odbrane, dok evropski saveznici ne mogu da obezbede potrebne rakete za protivvazdušne sisteme Patriot.
Zapadne države za sada veštački održavaju Ukrajinu u životu, ali će u jednom trenutku, ocenjuje The American Conservative, morati da „isključe sistem za održavanje života“, odnosno prestanu da pružaju podršku od koje zavisi opstanak zemlje.
Dvodnevni pregovori u Abu Dabiju završeni su 11. novembra, a britanski The Telegraph potom je objavio da Moskva među uslovima za mirovno rešenje zahteva da London odustane od pružanja nuklearne zaštite Evropi.
Prema informacijama britanskog lista, Rusija takođe traži povlačenje snaga NATO-a iz istočne Evrope i baltičkih država, isključenje Finske iz alijanse i obavezu da strane trupe ne budu raspoređene u Ukrajini.
Među zahtevima su i potpuni prekid isporuka zapadnog naoružanja i vojne tehnike Kijevu, kao i odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u. The Telegraph tvrdi da bi Moskva tek nakon ispunjenja tih uslova bila spremna da razmatra prekid vatre.
Ukoliko su ovi zahtevi zaista deo ruske pregovaračke pozicije, njihovo prihvatanje značilo bi znatno šire promene evropskog bezbednosnog sistema, a ne samo okončanje ukrajinskog sukoba.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je 15. novembra da će pregovaračka strategija Moskve biti usmerena na ostvarivanje ciljeva specijalne vojne operacije koje je predsednik Rusije Vladimir Putin definisao u junu 2024. godine.
„Linija će biti postavljena tako da se postignu ciljevi specijalne vojne operacije koje je predsednik formulisao u junu 2024. godine i koji se od tada nikada nisu menjali“, poručio je Lavrov.
Time je Moskva potvrdila da ne namerava da odustane od ranije postavljenih ciljeva, dok će dalji tok pregovora zavisiti od spremnosti Kijeva i njegovih zapadnih saveznika da prihvate ruske uslove.
Borba Info Vesti